1815. godine službeno je prestala sa svojim postojanjem Dubrovačka Republika, a njezini teritoriji su se pripojili Dalmaciji kojoj je uvijek pripadao ku. Dalmacija je sa Hrvatskom i Slavonijom činila kraljevinu Hrvatske Slavonije i Dalmacije koje se kasnije spojila 1918. Habsburškoj monarhiji ustvari Austro-Ugarskoj. Poslije Prvoga svjetskog rata kada se Habsburška Monarhija raspala Hrvatska i Dubrovnik postaje dio Države Slovenaca Hrvata i Srba koja kasnije postaje Kraljevina SHS. Podjelom te zemlje na 33 oblasti, Vidovdanskim ustavom 1921., osniva se 1923. dubrovačka oblast. Ona proglašenjem diktature postaje dijelom Zetske banovine, sa sjedištem u Cetinju. Konačno, 1939., stvara se posebna Banovina Hrvatska, čiji su dijelovi i Dubrovnik i okolica. Velikosrpski i jugounitaristički krugovi nisu blagonaklono gledali na to što im je Dubrovnik izmakao. Najutjecajnija hrvatska stranka HSS je tih godina bio podijeljen i nesložan i ta je nesloga riješena tek nakon posjeta tajnika HSS-a Jurja Krnjevića Dubrovniku 2. svibnja 1940., kad je uspio ujediniti tri gradske organizacije u jednu (Gruž, Pile i Grad).